Noćas je hrvatska kultura ostala bez jednog od svojih naistaknutijih kreatora, likovnog umjetnika Mladena Stilinovića, koji je svojim dugogodišnjem djelovanjem otvarao vrata najvažnijih svjetskih muzeja i galerija, unoseći u njih duh avangardne misli i esenciju umjetničkog poimanja. Sudjelujući na brojnim međunarodnim skupnim i problemskim izložbama Mladen Stilinović postao je nezaobilaznim faktorom i kreatorom svjetske suvremene umjetosti, a između ostalog svojim je radom doprinio i da percepcija hrvatske umjetnosti postane drugačijom i stekne status relevantnog čimbenika u suvremenoj svjetskoj vizualnoj stvarnosti. Mladen Stilinović rođen je 1947. godine u Beogradu, ali ubrzo dolazi u Zagreb, gdje provodi djetinstvo i započinje školovanje. U početku svog umjetničkog djelovanja (od 1969. do 1976. godine) glavno mu je područje zanjimanja eksperimentalni film i poezija, ali ubrzo u središte njegovog interesa dolazi likovnost, odnosno relacija vizualnog simbola i riječi, čime je u našoj sredini bitno pridonio proklamiranim načelima konceptualne umjetnosti i Nove umjetničke prakse. Svoja istraživanja bazira na kritici društva i propitivanju odnosa umjetnosti i njene percepcije, a realizirao ih je u nizu kolaža, stotinjak umjetničkih knjiga, slika, instalacija, filmova i videoradova. Specifična i prepoznatljiva konstanta njegovog umjetničkog izraza upotreba je svakodnevnih, funkcionalnih, jednostavnih i "siromašnih" materijala koji svrsihodno sudjeluju u promišljenoj realizaciji vizualne kritike društva u čemu se izuzetno lucidno koristi proturječnosti simbola...“Nikada nisam imao atelje, a nisam ni slikar po profesiji nego sam autodidakt. Osim toga, konceptualna umjetnost je tijesno povezana s ovakvim pristupom, koji je meni blizak. Sviđa mi se ta mentalna situacija iz koje nastaje umjetnost na običnom listu papira formata A4. Osim papira, često upotrebljavam već potrošeni materijal domaće proizvodnje, karton, novine, tkanine i svakodnevne predmete. Zato ni o kome ne ovisim. Zazirem od monumentalne umjetnosti, osobito u skulpturi. Moji veći radovi nastaju gomilanjem manjih radova”... Od 1975. do 1984. član je Grupe Šestorice autora, koja zastupa izlaganje na otvorenim, javnim prostorima otvoreno kritizirajući cijeli onodobni galerijsko-muzejski sustav, a takvo izlaganje na ulici, trgovima, kupalištima, aulama i dvorištima Stilinović naziva izložbama - akcijama. Sa članovima grupe i drugim zagrebačkim umjetnicima sličnomišljenicima jedan je od osnivača Galerije Podroom (1978. - 1980.), a od 1982. do 1991. godine voditelj je Galerije PM u Zagrebu. Izlagao je na velikom broju samostalnih, skupnih i problemskih izložbi u zemlji i inozemstvu (Documenta Kassel, Biennale Venezia, Biennale Sydney...), a dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih priznanja i nagrada. Djela mu se nalaze u najuglednijim hrvatskim muzejima, galerijama i zbirkama kao i u brojnim inozemnim galerijama i muzejima poput Museum of Modern Art u New Yorku, Musee National d'Art moderne (Centre Georges Pompidou) u Parizu, Victoria nad Albert Museum, Moderna Museet u Stockholmu ili Moderne galerije u Ljubljani. Preranim odlaskom Mladena Stilinovića MSUI/MACI ostao je bez dragog, tihog i postojanog suradnika koji je svojim radovima dao obol našim problemskim i skupnim izložbama (Kriza, 2009., Tu smo 2010. i Tabula rasa 2014. godine), te će nam njegov lik i djelo nenadoknadivo nedostajati. Na žalost, sada nam ostaje samo da uspomenu na ovog velikog čovjeka i umjetnika permanentno njegujemo te da njegovo djelo muzeološki i s dužnom pažnjom čuvamo i valoriziramo.   Hvala ti Mladene na tebi i što si bio s nama.  Počivao u miru.